Mucanje se u dječjoj dobi može pojaviti u periodu intenzivnog razvoja govora, tj. u dobi između druge i treće godine djetetova života. U toj fazi dijete želi puno toga reći, ali nije još uvijek spremno za spretnu motoričku izvedbu riječi ili rečenica koje želi izgovoriti
Tijekom govorno jezičnog razvoja već od najranije dobi kod neke djece možemo primijetiti da ne govore glatko kao i sva druga djeca. Mucanje najčešće započinje u djetinjstvu no može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Kako bismo uopće razumjeli što je to mucanje moramo prvo znati kakav je to govor za koji možemo reći da teče glatko, odnosno da je tečan.
Zbog čega dijete počne mucati?
Tečan govor je onaj govor u kojem usklađeni pokreti govornih organa oblikuju pravilan ritam, visinu, naglasak i melodiju riječi ili rečenice. Pa tako mucanje definiramo kao sindrom brojnih obilježja na govornom, jezičnom, psihološkom, tjelesnom i socijalnom području. Jakost mucanja varira od blažih oblika pa sve do teških oblika mucanja koji ometaju čovjekovo svakodnevno funkcioniranje.
Mucanje se u dječjoj dobi može pojaviti u periodu intenzivnog razvoja govora, tj. u dobi između druge i treće godine djetetova života. U toj fazi dijete želi puno toga reći, ali nije još uvijek spremno za spretnu motoričku izvedbu riječi ili rečenica koje želi izgovoriti. Pa tako često možemo čuti kako dijete zastajkuje u govoru, kako ponavlja dijelove govora, oklijeva, ubacuje razne poštapalice, produžuje glasove.
Češće kod dječaka
Logoped je taj koji će procijeniti hoće li to dijete zaista mucati jednog dana ili je to samo prolazna faza normalnog govornog razvoja. Uzroci mucanja su različiti i različito utječu na svakog od nas. Vrlo bitno je znati postoji li netko u obitelji tko muca, je li odrasla osoba ili dijete koje muca imalo neki stresni događaj u svom životu. Koliku ulogu igra nasljeđe, a koliku okolinski faktori, teško je odrediti.
Poznato je da se mucanje češće javlja kod muških nego kod ženskih osoba. Mucanje se javlja kod tri do pet posto djece, dok se mucanje prvi put u odrasloj dobi javlja vrlo rijetko (pet posto slučajeva u pubertetu ili odrasloj dobi). Kod djece, ali i kod odraslih imamo različite tipove mucanja. Svaki od njih odražava različite fizičke i psihičke simptome. Kroz terapijski postupak logoped je taj koji mora jako dobro znati procijeniti dijete, roditelje ili odraslu osobu s kojom radi. Najvažnije je uz logopedsku terapiju znati što i kako raditi kod kuće jer bez podrške u pozadini napretka neće biti.
Neki terapijski postupci se upravo i temelje samo na radu s roditeljima jer su oni ključni faktor u govorno jezičnom i općenito cjelokupnom razvoju djeteta. Oni su ti koji će mu osigurati uvjete u kojima će se osjećati sigurno. Ukoliko primijetite da dijete nije tečno ili da pokazuje neke znakove mucanja, trebate se što prije obratiti stručnjaku. Kod kuće ne skrećite djetetu pažnju na njegov govor, osigurajte djetetu mirnu atmosferu, igrajte se s njim, pokušajte što manje svojim izrazom lica pokazati da nešto nije uredu, upoznajte okolinu s djetetovim problemom.
Tepanje nakon pete godine više nije slatko
Mucanje je složen problem na kojem se mora raditi na više razina te je potrebno strpljenje i upornost najviše onih kojih se moraju suočiti, upoznati, ali i prihvatiti samog sebe kao osobu koja muca.
Imaš li iskustva s mucanjem kod djeteta? Napiši nam na forumu!
