Kada se govori o elektroničkom (cyber) nasilju, djeca se najčešće suočavaju s ružnim govorenjem preko interneta, ili poruka, širenjem tračeva te isključivanjem i ignoriranjem na društvenim mrežama i u chat aplikacijama.
Istraživanje vršnjačkog nasilja u Zagrebu pokazalo je da je 28 posto učenika osnovnih škola i 13,6 posto srednjoškolaca doživjelo da ih je netko od vršnjaka jako udario, dok je 6,5 posto osnovnoškolaca i 2,1 posto srednjoškolaca reklo da ih je netko jako istukao tijekom života.
Pokazalo je to Istraživanje vršnjačkog nasilja kod djece i mladih grada Zagreba, koje je u srijedu predstavljeno u Gradskoj skupštini. Istraživanje je proveo tim znanstvenica s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a ispitane su perspektive o vršnjačkom nasilju samih učenika, njihovih roditelja, ali i odgojno-obrazovnih učenika.
Uz verbalno i tjelesno, tu je i elektroničko nasilje
Među ispitanicima, bilo je 2075 učenika iz 15 zagrebačkih osnovnih škola i 5189 učenika iz 16 zagrebačkih srednjih škola, istaknula je Josipa Mihić, izvanredna profesorica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Na pitanja o verbalnom nasilju, oko 41 posto osnovnoškolaca i 29 posto srednjoškolaca odgovorilo je da su doživjeli da ih netko vrijeđa. Gotovo polovica (46,8 posto) osnovnoškolaca i trećina (35 posto) srednjoškolaca reklo je da ih netko ogovara, a 46,7 posto osnovnoškolaca i 33,9 posto srednjoškolaca reklo je da im netko govori ružne riječi, od jednom mjesečno do skoro svakodnevno.
Što se tiče fizičkog nasilja, 6,5 posto osnovnoškolaca i 2,1 posto srednjoškolaca iskazalo je da ih je netko od vršnjaka jako istukao tijekom života, 28 posto osnovnoškolaca i 13,6 posto srednjoškolaca da ih je netko od vršnjaka jako udario ili gurnuo od jednom mjesečno do skoro svakodnevno, a 19,6 posto osnovnoškolaca i 13,6 posto srednjoškolaca doživjelo je da ih je netko od vršnjaka dodirivao po tijelu na neugodan način.
Kada se govori o elektroničkom (cyber) nasilju, djeca se najčešće suočavaju s ružnim govorenjem preko interneta, ili poruka, širenjem tračeva te isključivanjem i ignoriranjem na društvenim mrežama i u chat aplikacijama.
Da se o njima ružno govori preko interneta doživjelo je gotovo 52 posto osnovnoškolaca i oko 44 posto srednjoškolaca, dok je 27 posto i srednjoškolaca te 29 posto osnovnoškolaca, priznalo da su to učinili nekom drugom.
Srednjoškolci su se također izjasnili da je njih oko 16 posto doživjelo verbalno nasilje u mladenačkim vezama, dok je njih nešto manje od devet posto doživjelo fizičko nasilje u tim vezama. Također, 8,5 posto srednjoškolaca doživjelo je seksualno nasilje, a njih 26,8 posto elektroničko nasilje u partnerskim odnosima.
Povjeravanje o nasilju: 7,2 posto osnovnoškolaca nikome nije reklo
Među ispitanim osnovnoškolcima, njih 7,2 posto nije nikome reklo o doživljenom vršnjačkom nasilju, a među onima koji su se nekome povjerili, njih oko 15 posto to je reklo svojim roditeljima, oko 13 posto svojim prijateljima, oko osam posto razrednicima, a oko četiri posto stručnim suradnicima škole.
Kao najsnažnije posljedice doživljenog fizičkog i verbalnog nasilja kod osnovnoškolaca ističu se usamljenost, samoozljeđivanje i suicidalne ideacije. Srednjoškolci kao posljedice doživljenog nasilja osjećaju usamljenost, depresivnost, anksioznost i stres.
Istraživanje je pokazalo i da gotovo 29 posto roditelja učenika viših razreda osnovne škole percipira da je njihovo dijete bilo žrtva vršnjačkog nasilja, dok to percipira i nešto više od trećine roditelja srednjoškolaca (35,4 posto). Što se tiče odgojno-obrazovnih djelatnika, tek je oko devet posto među učenicima u svojim školama primijetilo verbalno nasilje, a dok je još manji postotak onih koji su primijetili tjelesno nasilje (4,6 posto) i elektroničko nasilje (3,41 posto).
”Istraživanje je financirano od Grada Zagreba s ciljem da prema njemu kreiramo Akcijski plan o zaštiti od nasilja u u 2024. i nadalje”, istaknula je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec.
Dodala je kako je u srijedu Grad Zagreb potpisao dva sporazuma o preventivnom programu ”Za sigurno i poticajno okruženje u školama”. Jedan sporazum potpisali su Grad Zagreb i UNICEF, a drugi Grad Zagreb, UNICEF i Centar za pružanje usluga u zajednici Savjetovalište Luka Ritz.
U sklopu toga je dogovoreno da će se program koji je inicijalno osmislio UNICEF prilagoditi i implementirati u 27 osnovnih škola, nakon čega će biti predan Centru ”Luka Ritz” na daljnju implementaciju u drugim osnovnim školama u Zagrebu.
