U doba pogrešnih tehnoloških inovacija, učitelji u Švedskoj vraćaju se osnovama. Pokret u obrazovnom sustavu te zemlje naglašava analognu tehnologiju poput stvarnih knjiga i pisanja rukom u nastojanju da se obrazovanje učini učinkovitijim.
Povratak tradicionalnijim načinima učenja odgovor je na pitanja političara i stručnjaka je li hiperdigitalizirani pristup obrazovanja u zemlji, uključujući uvođenje tableta u vrtiće, doveo do pada osnovnih vještina, piše AP.
Švedska ministrica obrazovanja Lotta Edholm, koja je u vladi desnog centra preuzela dužnost prije 11 mjeseci, izjavila je da je učenicima potrebno više udžbenika i da su tiskane knjige važne za njihovu edukaciju.
Ministrica je prošli mjesec objavila da vlada želi poništiti odluku Nacionalne agencije za obrazovanje da digitalni uređaji budu obvezni u predškolskim ustanovama. Planira ići dalje i potpuno ukinuti digitalno učenje za djecu mlađu od 6 godina.
Iako švedski učenici postižu iznadprosječne rezultate za čitanje u usporedbi s europskim prosjekom, međunarodno istraživanje čitalačke pismenosti četvrtog razreda, "Progress in International Reading Literacy Study," ukazalo je na opadanje među švedskom djecom između 2016. i 2021. godine.
Godine 2021. švedski učenici četvrtog razreda imali su u prosjeku 544 boda na međunarodnim testiranjima, što je pad u odnosu na prosjek od 555 u 2016 godini. Međutim, još uvijek su relativno visoko na ljestvici. Zajedno s Tajvanom dijele sedmo mjesto. Za usporedbu, Singapur - koji je bio na vrhu ljestvice - poboljšao je svoje rezultate čitanja s 576 na 587 u istom razdoblju, a prosječni rezultat čitanja u Engleskoj samo je neznatno pao, s 559 u 2016. na 558 u 2021.
Stručnjaci za obrazovanje ističu da su neki problemi s učenjem mogli biti posljedica mjera uvedenih zbog pandemija coronavirusa, ali naglašavaju i da prekomjerno korištenje ekrana tijekom školskih sati može uzrokovati zaostajanje mladih u osnovnim predmetima.
"Postoje jasni znanstveni dokazi da digitalni alati oštećuju, a ne poboljšavaju učenje učenika", objavio je švedski Institut Karolinska u prošlomjesečnom priopćenju o nacionalnoj strategiji digitalizacije u obrazovanju u zemlji.
“Vjerujemo da bi se fokus trebao vratiti na stjecanje znanja putem tiskanih udžbenika i stručnosti nastavnika, umjesto stjecanja znanja primarno iz besplatno dostupnih digitalnih izvora koji nisu provjereni za točnost”, poručili su s instituta.
Brzo usvajanje digitalnih alata za učenje također je izazvalo zabrinutost Agencije Ujedinjenih naroda za obrazovanje i kulturu.
U izvješću objavljenom prošlog mjeseca, UNESCO je objavio "hitni poziv za odgovarajuću upotrebu tehnologije u obrazovanju". Izvješće poziva zemlje da ubrzaju internetske veze u školama, ali istodobno upozorava da tehnologiju u obrazovanju treba primijeniti na način da nikad ne zamijeni osobnu nastavu koju vode učitelji i podupire zajednički cilj kvalitetnog obrazovanja za sve.
U glavnom gradu Švedske, Stockholmu, 9-godišnji Liveon Palmer, učenik trećeg razreda osnovne škole Djurgardsskolan, izrazio je svoje odobravanje što više školskih sati provodi izvan mreže. "Više volim pisati u školi, kao na papiru, jer je to bolji osjećaj, znate", rekao je AP-u tijekom nedavnog posjeta.
Njegova učiteljica, Catarina Branelius, rekla je da je bila selektivna u traženju od učenika da koriste tablete tijekom njezine nastave čak i prije kontrole na nacionalnoj razini. "Koristim tablete u matematici i radimo neke aplikacije, ali ne koristim tablete za pisanje teksta", rekla je Branelius. Učenici mlađi od 10 godina "trebaju vremena i prakse i vježbe rukopisa ... prije nego što ih upoznate s pisanjem na tabletu."
O online nastavi se žestoko raspravlja u Europi i drugim dijelovima Zapada. Poljska je, primjerice, upravo pokrenula program davanja prijenosnog računala koje financira država svakom učeniku koji počinje u četvrtom razredu u nadi da će zemlju učiniti tehnološki konkurentnijom.
Njemačka, koja je jedna od najbogatijih zemalja u Europi, poznata je po sporosti u premještanju državnih programa i informacija svih vrsta na internet, uključujući obrazovanje. Stanje digitalizacije u školama također se razlikuje među 16 država u zemlji, koje su zadužene za svoje nastavne planove i programe.
Mnogi učenici mogu završiti svoje školovanje bez ikakve potrebne digitalne nastave, poput kodiranja. Neki se roditelji brinu da se njihova djeca možda neće moći natjecati na tržištu rada s tehnološki bolje obučenim mladim ljudima iz drugih zemalja.
Sascha Lobo, njemački pisac i konzultant koji se usredotočuje na internet, smatra da su potrebni nacionalni napori kako bi se njemački studenti ubrzali ili će zemlja u budućnosti riskirati zaostajanje. "Ako ne uspijemo digitalizirati obrazovanje, naučiti kako digitalizacija funkcionira, onda više nećemo biti prosperitetna zemlja za 20 godina", rekao je u intervjuu za javni servis ZDF krajem prošle godine.
Kako bi se suprotstavila padu uspjeha čitanja u 4. razredu u Švedskoj, švedska vlada najavila je ulaganje vrijedno 685 milijuna kruna (60 milijuna eura) u kupnju knjiga za škole u zemlji ove godine. Dodatnih 500 milijuna kruna trošit će se godišnje 2024. i 2025. kako bi se ubrzao povratak udžbenika u škole.
Nisu svi stručnjaci uvjereni da se švedsko vraćanje na osnove tiče isključivo onoga što je najbolje za studente.
Kritiziranje učinaka tehnologije je "popularan potez među konzervativnim političarima", rekao je Neil Selwyn, profesor obrazovanja na Sveučilištu Monash u Melbourneu, Australija. "To je zgodan način da se kaže ili signalizira predanost tradicionalnim vrijednostima."
"Švedska vlada ima pravo kada kaže da nema dokaza da tehnologija poboljšava učenje, ali mislim da je to zato što nema jasnih dokaza o tome što funkcionira s tehnologijom", dodao je Selwyn. “Tehnologija je samo jedan dio zaista složene mreže čimbenika u obrazovanju.”
